Hrvatska

Sve tajne prihrane povrća

Autor: Sponzorirani sadržaj / 25.05.2020.

Sve tajne prihrane povrća

Sigurna proizvodnja povrća uz obradu, pripremu i osnovnu gnojidbu tla NPK gnojivima zahtjeva i prihranu putem tla i lista o kojoj će ovisiti daljnji rast i razvoj, ali i kvaliteta konačnog proizvoda. Nakon što se posađene presadnice povrća dobro ukorijene ili kada imaju razvijena 3 do 5 lista dobro je obaviti prihranu dušikom primjenom gnojiva KAN N (MgO) 27 (4,8) ili ASN (26N + 15S) u količini 100 do 150 kg/ha.

Na kiselim tlima prednost ima KAN N (MgO) 27 (4,8) jer uz 27 % dušika (N) sadrži 6,7 % kalcija (CaO) i 4,8 % magnezija (MgO) te se njegovom primjenom djelomično neutralizira suvišna kiselost tla, a ujedno je izvor kalcija i magnezija, dva vrlo bitna hraniva za ishranu povrća i održavanje plodnosti tla.

Na alkalnim tlima prednost ima ASN (26N + 15S) koji uz dušik (N) sadrži sumpor (S), ova dva hraniva sinergistički djeluju na prinos i kvalitetu biljke te dodatno sumpor (S) povećava pristupačnost fosfora i nekih mikroelemenata.

Ovisno o vrsti povrća, intenzitetu i načinu uzgoja obavlja se još jedna do dvije prihrane s istim gnojivima (KAN, ASN) u istoj količini od 100 do 150 kg/ha.

Dušik je element prinosa odgovoran za vegetativan rast i izgradnju svih biljnih organa. Njegovim nedostatkom dolazi do zaostajanja u rastu, listovi su blijedožuti i broj plodova po biljci se smanjuje. Biljke ga najviše usvajaju na početku vegetacije tijekom faze glavnog porasta i kada je najveća sinteza proteina.

Sumpor (S) povećava sadržaj šećera, suhe tvari, aromatičnih tvari, građevni je dio aromatičnih spojeva koji daju karakteristične mirise i okuse, pojačava aromatski profil zbog čega je sumpor vrlo bitan u ishrani za postizanje visoke kvalitete. Također sumpor (S) povećava otpornost biljaka na sušu i niske temperature.

Tijekom vegetacije u slučaju sušnijeg perioda kada je smanjeno usvajanje hraniva iz tla ili uslijed oštećenja lisne mase ili radi sprječavanja pojave nedostatka pojedinog hraniva preporučljivo je primjenjivati tekuća mineralna gnojiva Fertine.

Za prihranu povrća putem lista namijenjene su :

· Fertina P za sve vrste povrća,

· Fertina Ca s kalcijem,

· Fertina B s borom te

· Fertina Fe sa željezom.

Fertina P uz makrohraniva dušik (N), fosfor (P) i kalij (K), osigurava povrću i dobru opskrbljenost nužnim mikrohranivima borom (B), bakrom (Cu), željezom (Fe), manganom (Mn) i cinkom (Zn). Primjenjuje se kao 0,5 do 2 %-tna otopina (500 ml-2 l Fertine P na 100 l vode).

Fertina Ca sadrži 12 % kalcija (CaO), primjenjuje se u koncentraciji 1 do 2 % (1-2 l Fertine Ca na 100 l vode) za sprječavanje posmeđenja ploda ili suhe truleži vrha ploda koja se vrlo često pojavljuje pri uzgoju rajčice i parike zbog nedostatka kalcija u tlu, najčešće na kiselom tlu.

Fertina B sadrži 3 % dušika (N) i 4 % bora (B), primjenjuje se prije i nakon cvatnje u koncentraciji 0,5-1 % (500 ml – 1 l Fertine B na 100 l vode).

Fertina Fe sadrži 6 % željeza (Fe), namijenjena je za sprječavanje pojave kloroze na listovima koja se javlja na alkalnim tlima s visokom pH vrijednošću tla (iznad pHKCl 7). Potrebno ju je primjeniti dok su listovi još mladi i aktivni u koncentraciji 0,1 do 0,2 % (100-200 ml Fertine Fe na 100 l vode).

Osim Fertina za folijarnu prihranu povrća u slučaju suše ili većeg nedostatka dušika može se primjeniti otopina Uree u koncentraciji 0,5 do 0,7 %. Pri otapanju uree u vodi snižava se temperatura otopine, stoga otopinu uree treba pripremiti nekoliko sati ranije kako bi poprimila temperaturu okoline i kako ne bi došlo do pojave ozeblina na listovima. Prihranu preko lista najbolje je obaviti u hladnijem dijelu dana (predvečer) te prilikom primjene treba utrošiti što više otopine kako bi list i plod upili što više hraniva.