Hrvatska

Dušična gnojiva za bolji rast proljetnih kultura

Autor: Sponzorirani sadržaj / 12.05.2020.

Dušična gnojiva za bolji rast proljetnih kultura

U prihrani okopavina, proljetnih ratarskih kultura kao što su: kukuruz, suncokret, šećerna repa, soja i krumpir unosi se dušik kao glavni element u ishrani bilja kako bi se postigli očekivani prinosi u proizvodnji ovih kultura. U njihovoj prihrani također se mogu unijeti sekundarni elementi (sumpor, magnezij i kalcij) i mikroelementi (cink, bor) u slučaju pojave nedostatka tijekom vegetacije, posebice na izrazito kiselim ili karbonatnim tlima i siromašnim humusom.

Dušik, u odnosu na fosfor i kalij, je u pravilu bolje primijeniti u dopunskoj obradi tla odnosno vremenski bliže fiziološkim potrebama usjeva kao što su vegetativne i generativne faze razvoja. Primjena dušičnih gnojiva treba biti pravovremena, zbog neprekidne opskrbe biljke dušikom, osobito prilikom ubrzanog rasta usjeva. Uvjeti pravovremene ishrane dušikom postižu se višekratnom prihranom dušičnim gnojivima, ovisno o bioraspoloživosti dušika u tlu (može se odrediti Nmin metodom), prethodnim dušičnim gnojidbama, potrebi pojedine kulture za dušikom i dužini vegetacije usjeva. Dušik je hranivo koje sve poljoprivredne kulture pa tako i okopavine usvajaju u amonijskom i nitratnom obliku, te ga je u prihrani najbolje primijeniti u obliku kalcijeva amonij nitrata (KAN) ili amonij sulfonitrata (ASN).

Jedan od načina prihrane je polaganje dušičnih gnojiva u tlo u redove ili trake zajedno s međurednom kultivacijom kod uzgoja usjeva (okopavina) koja se siju ili sade na veće međuredne razmake. Prilikom ove primjene gnojiva manja je dodirna površine korijena i gnojiva, što je razlog veće koncentracije gnojiva i veće pristupačnosti hraniva samoj biljci, stoga je potrebna manja količina gnojiva, ali i njegovo precizno polaganje. Primjena dušičnog gnojiva u trake, kao što je prihrana zajedno s međurednom kultivacijom, povećava njegovu učinkovitost usvajanja od strane usjeva.

U početnoj fazi rasta najbolje je primijeniti nitratni oblik dušika koji biljke lako usvajaju, a sastavni je dio proizvoda Petrokemije, KAN N (MgO) 27 (4,8) ili ASN (26 N + 15 S), koje unosimo u prihrani u količini od 200-250 kg/ha. Ukoliko se obavlja prihrana u dva obroka, što je poželjno na laganim, propusnim tlima i u područjima sa dosta oborina, navedena količina se dijeli na dvije prihrane.

Drugi način prihrane okopavina je primjena gnojiva preko lista, odnosno folijarna prihrana usjeva gdje se primjenjuju otopine dušičnih gnojiva (UREA ili UAN) i tekuća NPK gnojiva sa mikroelementima (Fertina R, Fertina B). Prihrana tekućim gnojivima uspješno se koristi u proizvodnji pojedinih usjeva tijekom vrlo intenzivnog porasta i u slučaju simptoma nedostatka sekundarnih hraniva (kalcij, magnezij) i mikroelemenata (cinka, bora). Prednost folijarne prihrane usjeva je brže usvajanje hraniva od strane biljke i može se obavljati zajedno sa navodnjavanjem ili zaštitnim sredstvima. Folijarnu prihranu potrebno je provoditi u ranim jutarnjim ili kasnim pred večernjim satima, te se pridržavati zadanih koncentracija tekućih gnojiva. Prilikom primjene otopine dušičnih gnojiva, UREE ili UAN-a u prihrani okopavina preko lista, odnosno folijarno, koncentracije UREE za pojedine kulture kreću se u rasponu:

kukuruz 0,5 - 6,0

šećerna repa 4,5

suncokret 0,5 - 5,0

krumpir 2,0 - 5,0

Otopinu UREE za primjenu preko lista (folijarno) potrebno je pripremiti jedan dan ranije kako bi otopina postigla temperaturu okoline prije folijarne prihrane da ne dođe do eventualnog oštećenja biljaka uslijed razlike između temperature lista i otopine.